Volimo svoje pse...
Volimo svoje pse, oni nam uljepšavaju život svojim nestašlucima i ljubavlju, a mi ih zauzvrat trujemo hranom.
Bez obzira na ne osobito povoljnu klimu i općenitu nekulturu držanja kućnih ljubimaca i odnosa prema njima u Hrvatskoj, broj ljubimaca u neprestanom je porastu. Iako statistike govore da je u kućama i stanova najveći broj ptica i ribica (obično traže manje prostora, pa ih se često masovnije drži), najpopularniji i u javnosti najzastupljeniji kućni ljubimci su psi. Ne samo u Hrvatskoj, već i u svijetu, pa nimalo ne čudi da se oko držanja i njege kućnih ljubimaca razvila velika industrija koja odlično posluje. Značajan dio industrije otpada na proizvodnju hrane za pse, popularnog dehidrata, konzervi i vrećica s vlažnom hranom, te poslastica za nagradu ili čišćenje zubiju.
Proizvodnja hrane za pse poseban je uzlet doživjela nekako u vrijeme kad i proizvodnja gotove i polugotove hrane za ljude, dakle u vrijeme kad su i žene počele raditi umjesto, kao dotad, ostajanja kod kuće i brige za obitelj, što je uključivalo kupovanje i pripremu hrane za čitavu obitelj, pa i za psa. A ako uzmemo u obzir činjenicu da je ljudska brza hrana (smrznuta, dehidrirana i konzervirana) puna kancerogenih dodataka, možemo zaključiti da je s psećom hranom još i gora situacija. Što je još gore, čini se da nikoga nije baš ni briga, mnogim vlasnicima je tako lakše hraniti pse i skloni su vjerovati u propagandu koja kaže da je takva hrana najbolje što možete ponuditi svom psu. Ali je li to doista tako? Krenimo od samog početka...
Počeci komercijalne hrane za pse zabilježeni su još tridesetih godina prošlog stoljeća, kad su se udružile snage kompanija koje su se bavile žitarica i onih kojima je osnova bila proizvodnja mesa za humanu upotrebu. Obje vrste kompanija imale su veliki gubitak od ostataka neprikladnih za konzumaciju: ostatke mesa i čitave lešine bolesnih životinja, te pljesnive žitarice. Smiješali su te ostatke i napravili hranu za ljubimce, te je plasirali na tržište, uz jaku promidžbu i potplaćene veterinare i osobe od povjerenja koje su tvrdile da je takva hrana revolucionaran proizvod za dobrobit ljubimaca. Veterinarima se isplatilo, s vremenom im je pristizalo sve više klijentele, jer je takva hrana upropaštavala pse. Psi su većinom svejedi, a hrana koja im je ponuđena imala je nizak udio mesa u odnosu na žitarice, i kao takva, hrana je bila prikladnija za krave. Pseća i stočna hrana se razlikuju samo po sintetičkim aromama, pojačivačima okusa i mirisa posebno za pse, kao i po pomno biranom, atraktivnom dizajnu ambalaže.
Proizvodnja pseće (a i mačje) hrane je zapravo gospodarenje otpadom. Ne dajte se zavarati reklamama u kojima se svježe meso i povrće pretvara u kuglice dehidrata. Pravi sastav dehidrata je stravičan, pogotovo onog dehidrata koji se može kupiti u našim supermarketima (Chappy, Pedigree, Friskies i slično). U mesni dio dehidrata, ovisno o "okusu" dehidrata, ulazi stoka kojoj se nakon klanja utvrdila bolest i nepodobnost za ljudsku konzumaciju, pregažene divlje životinje, psi i mačke, ljubimci uspavani zbog starosti i bolesti, klaonički otpad (papci, rogovi, kljunovi, noge), crvi koji su se razmnožili na raspadnutom mesu, pokvareni mesni proizvodi iz trgovina koji su povučeni iz prodaje. Sve se to kuha, prvo na 90 pa na 270 stupnjeva, prilikom čega dolazi do dehidracije i izdvajanja masti. To se naziva reciklažom mesa i takvo meso završi u prehrani kućnih ljubimaca, peradi i stoke. U takvom se recikliranom mesu mogu naći još i ostaci plastičnih ambalaža, psećih ogrlica, metalnih predmeta, lijekova i slično. Dodajte svemu tome pljesnive žitarice u ogromnim količinama, a kao vrhunac svega, za konzerviranje takve hrane se koriste otrovi koji u manjim količinama nisu smrtonosni, ali izazivaju jake opekline.
Ako mislite da je sve ovo patka, provjerite sami, proizvođači jednog od najskupljih i navodno najkvalitetnijeg dehidrata priznali su da su koristili lešine uginulih kućnih ljubimaca u proizvodnji hrane za pse, umjesto mesa stoke namijenjenog humanoj upotrebi. Proteklih godina dogodila su se mnoga uginuća ljubimaca povezana s hranom, te povlačenja određenih vrsta hrane s tržišta, ali malo tko doista odgovara za sav taj otrov, jer otpada se treba riješiti, a veterinari moraju ponešto zaraditi na mnoštvu pasa s poremećenom probavom i prebacivati ih na posebne, dijetne dehidrate. A desetljeća pogrešne prehrane utjecale su i na životni vijek pasa koji je sada bitno skraćen, te na genetski prenosive i ostale bolesti. Jedan od najčešćih uzroka uginuća pasa jest rak, a mnogi smatraju da je i displazija kukova uzrokovana lošom prehranom psa i njegovih predaka.
Zato, drugi put dopustite bakici kod koje ste došli na ručak da psu dade ostatke s tanjura. Definitivno su stotinu puta kvalitetniji od dehidrata kojeg pas inače jede. A ako ste ikako u mogućnosti, hranite pse nečim drugim, a ne gotovom dehidriranom hranom i konzervama. To ipak ne znači da biste pse stalno trebali hraniti ostacima sa stola, jer je naša hrana njima obično previše začinjena. Na internetu se mogu naći mnogi recepti za kuhanje psima, a ako nemate vremena, hranu možete unaprijed pripremiti pa smrznuti.
Najbolja hrana za pse je svakako BARF (ova se kratica može protumačiti na dva načina - Biologically Appropriate Raw Food tj. biološki prihvatljiva sirova hrana ili Bones And Raw Food tj. kosti i sirova hrana). U Hrvatskoj imamo jednog proizvođača BARF-a (više informacija na www.animacanis.hr), i iako su cijene malo paprene za naš džep, ta je hrana pomogla velikom broju pasa koji su imali problema s probavom, a njome hrane i mnogi osviješteni vlasnici koji si to mogu priuštiti. Osobno kombiniram taj BARF i kuham psu, tako da dosad nismo imali potrebe otići veterinaru, osim za cijepljenje, pas je zdrav i kvalitetne dlake...
Namirnice koje psi smiju jesti
Meso: govedina, teletina; konjsko meso; divljač (jelen, srna, zec ... - veprovina ne!); ovčetina, jaretina, janjetina; meso kunića; puretina, piletina, meso guske i patke, golubovi; riba
Pozor: Psima i mačkama nikada ne davati sirovu svinjetinu! Općenito svinjetinu bi bilo najpametnije posve izbaciti iz psećeg jelovnika. Svinjsko meso ponekad sadržava viruse i/ili bakterije, a često i parazite (sjetitie se trihinele) koji su za pse i mačke smrtonosni!
Iznutrice: mozak, srce, pluća, jezik, grkljan, jetra, bubrezi, slezena - s iznutricama vrlo oprezno (posebno jetra ili bubrezi - max tri puta na tjedan po 100-ak grama za srednje velike pse)
Mliječni proizvodi: mlijeko (punomasno, bezmasno, obrano......postoji i teorija da mlijeko nije dobro za psa jer ga ne može dobro probaviti ); kefir; svježi sir; jogurt; kiselo vrhnje; maslac; sir -> osobno nikako ne preporučujem neukiseljene forme KRAVLJEG mlijeka ... i mlijeko davati vrlo obazrivo (mladim psima i štencima češće nego li odraslima); OVčIJE i KOZJE mlijeko može se davati i NEUKISELJENO, svježe.
Jaja: jaje kuhano, kajgana, prženo jaje- cijelo; sirovo, ali samo žutanjac (bjelanjak sirovi nije za psa)
Povrće: gljive, cvjetača, brokoli, šampinjoni, cikorija, komorač, kelj-verzot, krastavac, koraba, poriluk, paprika, cikla (sirava), zelena salata, kiseli kupus, celer-selen, šparoge, špinat, rajčica, cukini, grašak, leća mrkva …( no imaj te na umu da svakodnevno davanje mrkve daje dlaci crvenkastu pigmentaciju…) češnjak,(koji je fantastičan antiseptik, djeluje protiv crijevnih i kožnih parazita, djeluje repelentno kroz kožu ..... ali psu ga se ne smije dati previše)
Orašasti plodovi: kikiriki, bademi i orasi ((u malim količinama vrlo, vrlo malim )Sadrže obilje E vitamina, B-kompleksa, osobito vitamin B6, i folnu kiselinu. Orašasti plodovi su jedan od najvrednijih izvora minerala, selena, bakra i magnezija.)
krušarice, žitarice: riža, kukuruz, pšenica, zob, zobene pahuljice, ječam tjestenina, stari kruh
Voće: jabuka, naranča, banana, kruška, datulja, jagoda, smokva, borovnica, trešnja, mandarina, dinja, papaja, breskva, šljiva, grožđe (s voćem vrlo oprezno, posebno sa sušenim voćem jake opne - suho grožđe, grožđice izbjegavati, psi ne mogu probaviti celulozu iz opne voća,ako pas ima osjetljiv želudac onda ne bi smio jesti jabuke čija je kora teško probavljiva.. eventualno očistiti koru od jabuke pa dati psu)
Biljne masti i ulja: čičkovo ulje, laneno ulje, ulje kukuruznih klica, margarin, maslinovo ulje, suncokretovo ulje
Dodaci: minerali organskog prijekla (čitaj iz kostiju....paziti kakve kosti dajete psima(ako uopće dajete) i u kojoj mjeri. Svakako izbjegavajte kosti koje pucaju na oštro. To su uglavnom sve kosti koje su šuplje. Pogotovo kuhane kokošje od batka…Jer kost nije hrana od koje bi se pas trebao najesti i živiti,nego arheološki nalaz. Dakle oprezno sa tim. Neka kost bude samo kao poslastica.) vitamini, esencijalne masne kiseline, od naših začina preporuča se dati samo mljevenu slatku crvenu papriku radi sadržaja vitamina C.
Meso bi u redovnoj prehrani psa moralo sudjelovati sa 2/3 ukupne mase obroka. Meso je idealno sirovo, dok se povrće i žitarice ipak kuhaju.
no pripazite..... ništa nevalja u velikim količinama !!!
Popis je sastavljen na forumu
www.ljubimci-forum.com - uz pomoć vlasnika pasa, uzgajivača i nutricionista.
http://www.voncramm.de/
http://www.bichon-klub-zagreb.hr/
http://www.maltezerklub.com/forum/
Bez obzira na ne osobito povoljnu klimu i općenitu nekulturu držanja kućnih ljubimaca i odnosa prema njima u Hrvatskoj, broj ljubimaca u neprestanom je porastu. Iako statistike govore da je u kućama i stanova najveći broj ptica i ribica (obično traže manje prostora, pa ih se često masovnije drži), najpopularniji i u javnosti najzastupljeniji kućni ljubimci su psi. Ne samo u Hrvatskoj, već i u svijetu, pa nimalo ne čudi da se oko držanja i njege kućnih ljubimaca razvila velika industrija koja odlično posluje. Značajan dio industrije otpada na proizvodnju hrane za pse, popularnog dehidrata, konzervi i vrećica s vlažnom hranom, te poslastica za nagradu ili čišćenje zubiju.
Proizvodnja hrane za pse poseban je uzlet doživjela nekako u vrijeme kad i proizvodnja gotove i polugotove hrane za ljude, dakle u vrijeme kad su i žene počele raditi umjesto, kao dotad, ostajanja kod kuće i brige za obitelj, što je uključivalo kupovanje i pripremu hrane za čitavu obitelj, pa i za psa. A ako uzmemo u obzir činjenicu da je ljudska brza hrana (smrznuta, dehidrirana i konzervirana) puna kancerogenih dodataka, možemo zaključiti da je s psećom hranom još i gora situacija. Što je još gore, čini se da nikoga nije baš ni briga, mnogim vlasnicima je tako lakše hraniti pse i skloni su vjerovati u propagandu koja kaže da je takva hrana najbolje što možete ponuditi svom psu. Ali je li to doista tako? Krenimo od samog početka...
Počeci komercijalne hrane za pse zabilježeni su još tridesetih godina prošlog stoljeća, kad su se udružile snage kompanija koje su se bavile žitarica i onih kojima je osnova bila proizvodnja mesa za humanu upotrebu. Obje vrste kompanija imale su veliki gubitak od ostataka neprikladnih za konzumaciju: ostatke mesa i čitave lešine bolesnih životinja, te pljesnive žitarice. Smiješali su te ostatke i napravili hranu za ljubimce, te je plasirali na tržište, uz jaku promidžbu i potplaćene veterinare i osobe od povjerenja koje su tvrdile da je takva hrana revolucionaran proizvod za dobrobit ljubimaca. Veterinarima se isplatilo, s vremenom im je pristizalo sve više klijentele, jer je takva hrana upropaštavala pse. Psi su većinom svejedi, a hrana koja im je ponuđena imala je nizak udio mesa u odnosu na žitarice, i kao takva, hrana je bila prikladnija za krave. Pseća i stočna hrana se razlikuju samo po sintetičkim aromama, pojačivačima okusa i mirisa posebno za pse, kao i po pomno biranom, atraktivnom dizajnu ambalaže.
Proizvodnja pseće (a i mačje) hrane je zapravo gospodarenje otpadom. Ne dajte se zavarati reklamama u kojima se svježe meso i povrće pretvara u kuglice dehidrata. Pravi sastav dehidrata je stravičan, pogotovo onog dehidrata koji se može kupiti u našim supermarketima (Chappy, Pedigree, Friskies i slično). U mesni dio dehidrata, ovisno o "okusu" dehidrata, ulazi stoka kojoj se nakon klanja utvrdila bolest i nepodobnost za ljudsku konzumaciju, pregažene divlje životinje, psi i mačke, ljubimci uspavani zbog starosti i bolesti, klaonički otpad (papci, rogovi, kljunovi, noge), crvi koji su se razmnožili na raspadnutom mesu, pokvareni mesni proizvodi iz trgovina koji su povučeni iz prodaje. Sve se to kuha, prvo na 90 pa na 270 stupnjeva, prilikom čega dolazi do dehidracije i izdvajanja masti. To se naziva reciklažom mesa i takvo meso završi u prehrani kućnih ljubimaca, peradi i stoke. U takvom se recikliranom mesu mogu naći još i ostaci plastičnih ambalaža, psećih ogrlica, metalnih predmeta, lijekova i slično. Dodajte svemu tome pljesnive žitarice u ogromnim količinama, a kao vrhunac svega, za konzerviranje takve hrane se koriste otrovi koji u manjim količinama nisu smrtonosni, ali izazivaju jake opekline.
Ako mislite da je sve ovo patka, provjerite sami, proizvođači jednog od najskupljih i navodno najkvalitetnijeg dehidrata priznali su da su koristili lešine uginulih kućnih ljubimaca u proizvodnji hrane za pse, umjesto mesa stoke namijenjenog humanoj upotrebi. Proteklih godina dogodila su se mnoga uginuća ljubimaca povezana s hranom, te povlačenja određenih vrsta hrane s tržišta, ali malo tko doista odgovara za sav taj otrov, jer otpada se treba riješiti, a veterinari moraju ponešto zaraditi na mnoštvu pasa s poremećenom probavom i prebacivati ih na posebne, dijetne dehidrate. A desetljeća pogrešne prehrane utjecale su i na životni vijek pasa koji je sada bitno skraćen, te na genetski prenosive i ostale bolesti. Jedan od najčešćih uzroka uginuća pasa jest rak, a mnogi smatraju da je i displazija kukova uzrokovana lošom prehranom psa i njegovih predaka.
Zato, drugi put dopustite bakici kod koje ste došli na ručak da psu dade ostatke s tanjura. Definitivno su stotinu puta kvalitetniji od dehidrata kojeg pas inače jede. A ako ste ikako u mogućnosti, hranite pse nečim drugim, a ne gotovom dehidriranom hranom i konzervama. To ipak ne znači da biste pse stalno trebali hraniti ostacima sa stola, jer je naša hrana njima obično previše začinjena. Na internetu se mogu naći mnogi recepti za kuhanje psima, a ako nemate vremena, hranu možete unaprijed pripremiti pa smrznuti.
Najbolja hrana za pse je svakako BARF (ova se kratica može protumačiti na dva načina - Biologically Appropriate Raw Food tj. biološki prihvatljiva sirova hrana ili Bones And Raw Food tj. kosti i sirova hrana). U Hrvatskoj imamo jednog proizvođača BARF-a (više informacija na www.animacanis.hr), i iako su cijene malo paprene za naš džep, ta je hrana pomogla velikom broju pasa koji su imali problema s probavom, a njome hrane i mnogi osviješteni vlasnici koji si to mogu priuštiti. Osobno kombiniram taj BARF i kuham psu, tako da dosad nismo imali potrebe otići veterinaru, osim za cijepljenje, pas je zdrav i kvalitetne dlake...
Namirnice koje psi smiju jesti
Meso: govedina, teletina; konjsko meso; divljač (jelen, srna, zec ... - veprovina ne!); ovčetina, jaretina, janjetina; meso kunića; puretina, piletina, meso guske i patke, golubovi; riba
Pozor: Psima i mačkama nikada ne davati sirovu svinjetinu! Općenito svinjetinu bi bilo najpametnije posve izbaciti iz psećeg jelovnika. Svinjsko meso ponekad sadržava viruse i/ili bakterije, a često i parazite (sjetitie se trihinele) koji su za pse i mačke smrtonosni!
Iznutrice: mozak, srce, pluća, jezik, grkljan, jetra, bubrezi, slezena - s iznutricama vrlo oprezno (posebno jetra ili bubrezi - max tri puta na tjedan po 100-ak grama za srednje velike pse)
Mliječni proizvodi: mlijeko (punomasno, bezmasno, obrano......postoji i teorija da mlijeko nije dobro za psa jer ga ne može dobro probaviti ); kefir; svježi sir; jogurt; kiselo vrhnje; maslac; sir -> osobno nikako ne preporučujem neukiseljene forme KRAVLJEG mlijeka ... i mlijeko davati vrlo obazrivo (mladim psima i štencima češće nego li odraslima); OVčIJE i KOZJE mlijeko može se davati i NEUKISELJENO, svježe.
Jaja: jaje kuhano, kajgana, prženo jaje- cijelo; sirovo, ali samo žutanjac (bjelanjak sirovi nije za psa)
Povrće: gljive, cvjetača, brokoli, šampinjoni, cikorija, komorač, kelj-verzot, krastavac, koraba, poriluk, paprika, cikla (sirava), zelena salata, kiseli kupus, celer-selen, šparoge, špinat, rajčica, cukini, grašak, leća mrkva …( no imaj te na umu da svakodnevno davanje mrkve daje dlaci crvenkastu pigmentaciju…) češnjak,(koji je fantastičan antiseptik, djeluje protiv crijevnih i kožnih parazita, djeluje repelentno kroz kožu ..... ali psu ga se ne smije dati previše)
Orašasti plodovi: kikiriki, bademi i orasi ((u malim količinama vrlo, vrlo malim )Sadrže obilje E vitamina, B-kompleksa, osobito vitamin B6, i folnu kiselinu. Orašasti plodovi su jedan od najvrednijih izvora minerala, selena, bakra i magnezija.)
krušarice, žitarice: riža, kukuruz, pšenica, zob, zobene pahuljice, ječam tjestenina, stari kruh
Voće: jabuka, naranča, banana, kruška, datulja, jagoda, smokva, borovnica, trešnja, mandarina, dinja, papaja, breskva, šljiva, grožđe (s voćem vrlo oprezno, posebno sa sušenim voćem jake opne - suho grožđe, grožđice izbjegavati, psi ne mogu probaviti celulozu iz opne voća,ako pas ima osjetljiv želudac onda ne bi smio jesti jabuke čija je kora teško probavljiva.. eventualno očistiti koru od jabuke pa dati psu)
Biljne masti i ulja: čičkovo ulje, laneno ulje, ulje kukuruznih klica, margarin, maslinovo ulje, suncokretovo ulje
Dodaci: minerali organskog prijekla (čitaj iz kostiju....paziti kakve kosti dajete psima(ako uopće dajete) i u kojoj mjeri. Svakako izbjegavajte kosti koje pucaju na oštro. To su uglavnom sve kosti koje su šuplje. Pogotovo kuhane kokošje od batka…Jer kost nije hrana od koje bi se pas trebao najesti i živiti,nego arheološki nalaz. Dakle oprezno sa tim. Neka kost bude samo kao poslastica.) vitamini, esencijalne masne kiseline, od naših začina preporuča se dati samo mljevenu slatku crvenu papriku radi sadržaja vitamina C.
Meso bi u redovnoj prehrani psa moralo sudjelovati sa 2/3 ukupne mase obroka. Meso je idealno sirovo, dok se povrće i žitarice ipak kuhaju.
no pripazite..... ništa nevalja u velikim količinama !!!
Popis je sastavljen na forumu
www.ljubimci-forum.com - uz pomoć vlasnika pasa, uzgajivača i nutricionista.
http://www.voncramm.de/
http://www.bichon-klub-zagreb.hr/
http://www.maltezerklub.com/forum/
