Alge
|
|
Postojaniji su se spojevi udruživali u još složenije tvari kao što su nukleinske kiseline sa svojstvom stvaranja novih molekula. Nastali su predstanični oblici koji su bili prijelazni sustavi prema jednostavnim živim bićima. Tako je započela biološka evolucija.
Pretpostavlja se da su prva živa bića nastala u praoceanu, u uvjetima visoke temperature i bez prisutnosti kisika, prije otprilike 3,7 milijardi godina. Bili su to sićušni organizmi nalik na bakterije koji još nisu bili prave stanice. Postupno vrlo sporo razvijali su se složeniji oblici.
Kada su se pojavili organizmi koji su imali sposobnost fotosinteze (sami su sebi proizvodili hranu i pri tome izlučivali kisik), a to su bile modrozelene alge (zvane još i cijanobakterije), u praatmosferu se oslobađao kisik čime se njegov sastav promijenio i počeo se stvarati ozonski sloj. Nastala je atmosfera pogodna za razvoj složenijih živih bića i evolucija je otada tekla lakše i brže
Trebala je proći još koja milijarda godina da se razviju praživotinjski oblici te još jedna milijarada da se počnu razvijati složeniji organizmi.
Ako bi evoluciju na Zemlji (staru 4,7 milijardi godina) figurativno prikazali u jednom danu (24 sata) tada je naša Planeta nastala u nultom satu. U 4. satu su nastali prvi oblici živih bića, anaerobni heterotrofni organizmi. U 10. satu jednostavni, aerobni, autotrofni organizmi koji su imali sposobnost fotosinteze (tu spadaju modrozelene alge) U 16. satu praživotinje, najednostavniji organizmi s pravom jezgrom. Nakon 20 sati razvijaju se višestanični organizmi. Sisavci se pojavljuju u 24. satu, a čovjek zadnjih 5 minuta.
Pojava života, jednostaničnih i višestaničnih organizama te čovjeka veličanstveni je događaj u prirodi koji je ovisio o mnoštvu čimbenika ne samo na našem planetu nego i u cijelome svemiru. (2)
Pročitajte cijeli tekst u wordu:
Pretpostavlja se da su prva živa bića nastala u praoceanu, u uvjetima visoke temperature i bez prisutnosti kisika, prije otprilike 3,7 milijardi godina. Bili su to sićušni organizmi nalik na bakterije koji još nisu bili prave stanice. Postupno vrlo sporo razvijali su se složeniji oblici.
Kada su se pojavili organizmi koji su imali sposobnost fotosinteze (sami su sebi proizvodili hranu i pri tome izlučivali kisik), a to su bile modrozelene alge (zvane još i cijanobakterije), u praatmosferu se oslobađao kisik čime se njegov sastav promijenio i počeo se stvarati ozonski sloj. Nastala je atmosfera pogodna za razvoj složenijih živih bića i evolucija je otada tekla lakše i brže
Trebala je proći još koja milijarda godina da se razviju praživotinjski oblici te još jedna milijarada da se počnu razvijati složeniji organizmi.
Ako bi evoluciju na Zemlji (staru 4,7 milijardi godina) figurativno prikazali u jednom danu (24 sata) tada je naša Planeta nastala u nultom satu. U 4. satu su nastali prvi oblici živih bića, anaerobni heterotrofni organizmi. U 10. satu jednostavni, aerobni, autotrofni organizmi koji su imali sposobnost fotosinteze (tu spadaju modrozelene alge) U 16. satu praživotinje, najednostavniji organizmi s pravom jezgrom. Nakon 20 sati razvijaju se višestanični organizmi. Sisavci se pojavljuju u 24. satu, a čovjek zadnjih 5 minuta.
Pojava života, jednostaničnih i višestaničnih organizama te čovjeka veličanstveni je događaj u prirodi koji je ovisio o mnoštvu čimbenika ne samo na našem planetu nego i u cijelome svemiru. (2)
Pročitajte cijeli tekst u wordu:
| alge - hrana iz pradavnine za 21. stoljece - dr. zlata jaska.doc |
