Kako što kvalitetnije i zdravije hraniti psa?
Na to pitanje nije lako odgovoriti i mnogi vrhunski stručnjaci, nutricionisti i veterinari, nemaju isto mišljenje o tom problemu. Naime, pas je još nedavno, prije udomaćivanja, bio divlji i lovio u prirodi. Hranio se, kao i njegov rođak vuk, cijelom životinjom, pa tako psa ne smatramo(kao mačku)tipičnim mesožderom,nego kažemo da je on i>životinjožderom.
Kad ubije svoj plijen pas ga pojede cijelog: s kožom, dlakom, kostima, mesom i iznutricama u kojima se nalazi poluprobavljena hrana biljojeda obogaćena nekim vitaminima i bakterijama iz probave.
Kako je čovijek postupno udomaćivao psa i vršio selekciju, tako ga je počeo i hraniti. Poslijednjih 70-tak godina psi se hrane kuhanom hranom, a 20–tak komercijalnom (suhom ili konzerviranom). Zadnjih godina čuju se mišljenja o tome da je 10-70% kancerogenih oboljenja uzrokovano nepravilnom prehranom, koja je uzrok gomilanju toksičnih tvari u organizmu. Danas već imamo puno uzgajivača i vlasnika pasa koji ih žele hraniti što prirodnije, pa ih hrane BARF-om (Bones And Raw Food: hrana koja sadrži kosti i sirovu hranu).
Neki veterinari drže da su kosti opasne za psa, dok su drugi skloniji mišljenju da nema straha ako kosti nisu skuhane, jer kuhane se kosti kalaju, pa mogu izazvati probleme, dok su, one svježe, sigurne za pse. Drugi veterinari ukazuju na male nedostatke nutijenata kod BARF–a, te na problem bakterije E.coli i Salmonele, koje kod velike većine pasa ne izazivaju nikakve simptome, ali se mogu prenijeti na ljude (osobito na djecu slabog imuniteta), kao i na druge životinje. No najbolji pokazatelji su kondicija psa, psi sa manjkom energije, alergični psi, oni s problemima kože i drugim simptomima koji nakon prelaska na BARF, dobiju sjajnu dlaku, zdravu kožu, prestanu se češati i u svakom pogledu zablistaju.
Hoće li hraniti psa s komercijalnom hranom ili BARF-om ostavljeno je na izbor svakom vlasniku psa. Danas "brzo" živimo pa vlasnik psa jedva da uopće pronađe vremena za prošetati svog ljubimca, a nerijetko i njegovu njegu (češljanje, kupanje) prepušta stručnjacima koji to obavljaju umjesto njega.
Što je ono osnovno što trebamo znati o ishrani psa?
Male pasmine trebaju više kalorija po kilogramu nego velike pasmine (s obzirom na težinu). Pas težak 5 kg potroši oko 42 kalorije na svakih pola kilograma svoje težine u usporedbi s 35 kilograma teškim psom koji potroši oko 26 kalorije za svakih pola kilograma svoje težine. I drugi faktori imaju utjecaja na metabolizam vašeg psa: starost psa, razina njegove aktivnosti, okoliš, pasmina, zdravstveno stanje, reprodukciski ciklus itd.
Ako je pas u dobroj kondiciji to znači da mu je obrok dovoljan za podmirenje njegovih životnih potreba. Pravilnom ćete ishranom održati i njegovo dobro zdravlje. Zimi treba pojačati obrok ako je pas vani, za razliku od psa koji boravi u stanu. Psi koji su u toplim klimatskim područjima trebat će manje hrane ali jednako proteina kao i pas u drugačijim klimatskim uvjetima. Nadalje, štenad treba četiri puta više hrane nego odrastao pas. Neki vlasnici previše hrane štenad pokušavajući izazvati njihov brži rast, no to u kasnijem životu obično ostavi posljedice. Preporuča se da odrastao pas najveći dio obroka dobije ujutro, a manji dio navečer, kako bi tijekom dnevnih aktivnosti sagorio kalorije i kako se ne bi udebljao. Osim toga, ako je riječ o radnom, sportskom ili vrlo aktivnom psu, treba mu dati još jedan obrok kako bi nadoknadio potrošene kalorije.
Kad prelazimo s jedne na drugu hranu trebali bsmo to raditi postupno, jer u suprotnome pas bi mogao dobiti proljev. U "staru" hranu postupno dodajemo onu "novu" na način da svaki dan povećavamo udio nove, a smanjujemo udio "stare" hrane. Kuhanjem mesa uništavaju se njegove prehrambene vrijednosti, te, kao posljedicu, morate psa hraniti s dvostruko više mesa nego kada je ono svježe. S druge strane, koristite li meso ili iznutrice koje nisu prošle inspekciju obavezno ih skuhajte. Ako, pak, hranite psa sa svježim mesom, svakako ga prije davanja psu duboko smrznite u trajanju od 24 h.
Još jedan važan savjet: NIKAKO nemojte psu praviti obrok tako da pomiješate komercijalnu suhu hranu s BARF hranom ili svježim mesom jer bi pas mogao imati ozbiljnih problema. Ako psa hranimo samo mesom dobro je dodati vitamine i minerale u obliku praška ili tableta. Kod prelaska s komercijalne hrane na BARF nužno je dodati Probiotik prašak i enzime za probavu.
Probiotik su "dobre" bakterije bez kojih u probavnom traktu nema probavljanja hrane ni asimilacije nutrienata iz probavnog trakta. Na tržištu postoji Probiotik jogurt koji se može dati psu. Možete kod veterinara kupiti žive enzime koje ćete mješati s hranom, a neće im im naškoditi ni ako im nisu potrebni, dobro ih je davati psima koji su skloni proljevima i, općenito, onima s probavnim problemima. Enzimi su obično u prahu i imaju rok trajanja.
I, za kraj, kao zaključak, priprema izbalansirane i zdrave hrane za pse nije jednostavna, pa ću tome posvetiti poseban tekst. Kod nas već ima dobavljača BARF -a, ta vrsta hrane jednostavno se koristi jer je smrznuta, mljevena i upakovana u male paketiće; navečer ju izvadite iz hlanjaka, a u jutro je spremna za uporabu. U Americi se BARF pakuje poput sladoleda.
Pripremila: Sanda Kekez–Veselić dipl. ing. agr. Međunarodni kinološki sudac
Kad ubije svoj plijen pas ga pojede cijelog: s kožom, dlakom, kostima, mesom i iznutricama u kojima se nalazi poluprobavljena hrana biljojeda obogaćena nekim vitaminima i bakterijama iz probave.
Kako je čovijek postupno udomaćivao psa i vršio selekciju, tako ga je počeo i hraniti. Poslijednjih 70-tak godina psi se hrane kuhanom hranom, a 20–tak komercijalnom (suhom ili konzerviranom). Zadnjih godina čuju se mišljenja o tome da je 10-70% kancerogenih oboljenja uzrokovano nepravilnom prehranom, koja je uzrok gomilanju toksičnih tvari u organizmu. Danas već imamo puno uzgajivača i vlasnika pasa koji ih žele hraniti što prirodnije, pa ih hrane BARF-om (Bones And Raw Food: hrana koja sadrži kosti i sirovu hranu).
Neki veterinari drže da su kosti opasne za psa, dok su drugi skloniji mišljenju da nema straha ako kosti nisu skuhane, jer kuhane se kosti kalaju, pa mogu izazvati probleme, dok su, one svježe, sigurne za pse. Drugi veterinari ukazuju na male nedostatke nutijenata kod BARF–a, te na problem bakterije E.coli i Salmonele, koje kod velike većine pasa ne izazivaju nikakve simptome, ali se mogu prenijeti na ljude (osobito na djecu slabog imuniteta), kao i na druge životinje. No najbolji pokazatelji su kondicija psa, psi sa manjkom energije, alergični psi, oni s problemima kože i drugim simptomima koji nakon prelaska na BARF, dobiju sjajnu dlaku, zdravu kožu, prestanu se češati i u svakom pogledu zablistaju.
Hoće li hraniti psa s komercijalnom hranom ili BARF-om ostavljeno je na izbor svakom vlasniku psa. Danas "brzo" živimo pa vlasnik psa jedva da uopće pronađe vremena za prošetati svog ljubimca, a nerijetko i njegovu njegu (češljanje, kupanje) prepušta stručnjacima koji to obavljaju umjesto njega.
Što je ono osnovno što trebamo znati o ishrani psa?
Male pasmine trebaju više kalorija po kilogramu nego velike pasmine (s obzirom na težinu). Pas težak 5 kg potroši oko 42 kalorije na svakih pola kilograma svoje težine u usporedbi s 35 kilograma teškim psom koji potroši oko 26 kalorije za svakih pola kilograma svoje težine. I drugi faktori imaju utjecaja na metabolizam vašeg psa: starost psa, razina njegove aktivnosti, okoliš, pasmina, zdravstveno stanje, reprodukciski ciklus itd.
Ako je pas u dobroj kondiciji to znači da mu je obrok dovoljan za podmirenje njegovih životnih potreba. Pravilnom ćete ishranom održati i njegovo dobro zdravlje. Zimi treba pojačati obrok ako je pas vani, za razliku od psa koji boravi u stanu. Psi koji su u toplim klimatskim područjima trebat će manje hrane ali jednako proteina kao i pas u drugačijim klimatskim uvjetima. Nadalje, štenad treba četiri puta više hrane nego odrastao pas. Neki vlasnici previše hrane štenad pokušavajući izazvati njihov brži rast, no to u kasnijem životu obično ostavi posljedice. Preporuča se da odrastao pas najveći dio obroka dobije ujutro, a manji dio navečer, kako bi tijekom dnevnih aktivnosti sagorio kalorije i kako se ne bi udebljao. Osim toga, ako je riječ o radnom, sportskom ili vrlo aktivnom psu, treba mu dati još jedan obrok kako bi nadoknadio potrošene kalorije.
Kad prelazimo s jedne na drugu hranu trebali bsmo to raditi postupno, jer u suprotnome pas bi mogao dobiti proljev. U "staru" hranu postupno dodajemo onu "novu" na način da svaki dan povećavamo udio nove, a smanjujemo udio "stare" hrane. Kuhanjem mesa uništavaju se njegove prehrambene vrijednosti, te, kao posljedicu, morate psa hraniti s dvostruko više mesa nego kada je ono svježe. S druge strane, koristite li meso ili iznutrice koje nisu prošle inspekciju obavezno ih skuhajte. Ako, pak, hranite psa sa svježim mesom, svakako ga prije davanja psu duboko smrznite u trajanju od 24 h.
Još jedan važan savjet: NIKAKO nemojte psu praviti obrok tako da pomiješate komercijalnu suhu hranu s BARF hranom ili svježim mesom jer bi pas mogao imati ozbiljnih problema. Ako psa hranimo samo mesom dobro je dodati vitamine i minerale u obliku praška ili tableta. Kod prelaska s komercijalne hrane na BARF nužno je dodati Probiotik prašak i enzime za probavu.
Probiotik su "dobre" bakterije bez kojih u probavnom traktu nema probavljanja hrane ni asimilacije nutrienata iz probavnog trakta. Na tržištu postoji Probiotik jogurt koji se može dati psu. Možete kod veterinara kupiti žive enzime koje ćete mješati s hranom, a neće im im naškoditi ni ako im nisu potrebni, dobro ih je davati psima koji su skloni proljevima i, općenito, onima s probavnim problemima. Enzimi su obično u prahu i imaju rok trajanja.
I, za kraj, kao zaključak, priprema izbalansirane i zdrave hrane za pse nije jednostavna, pa ću tome posvetiti poseban tekst. Kod nas već ima dobavljača BARF -a, ta vrsta hrane jednostavno se koristi jer je smrznuta, mljevena i upakovana u male paketiće; navečer ju izvadite iz hlanjaka, a u jutro je spremna za uporabu. U Americi se BARF pakuje poput sladoleda.
Pripremila: Sanda Kekez–Veselić dipl. ing. agr. Međunarodni kinološki sudac
