Meditacija
Utišaj se navečer, samo 5 min.
Sjedni u tišini, mraku...promatraj svoje misli i osvjesti o čemu razmišljaš...
Reci sebi JA NISAM MOJE MISLI...ONE PROLAZE KROZ MENE I ODLAZE...
Zatim broji polako do 10...budi svjestan/na brojanja...
Ako ti dođe koja misao, samo je promatraj i pusti, ukoliko primjetiš da baš razmišljaš o nečemu...prekini i kreni ispočetka...
Ovo je jednostavna vježba za umirivanje misli.
Meditacija je tišina,
okrepljujuća i ispunjujuća.
Tišina je rječit izraz
Za neizrecivo.
Sri Chinmoy
okrepljujuća i ispunjujuća.
Tišina je rječit izraz
Za neizrecivo.
Sri Chinmoy
Dva ucenika jednog velikog majstora šetali su vrtom oko kuce svog majstora. Njima je bilo dopušteno da tuda šetaju svaki dan, jutrom i navecer. Šetanje je bila vrsta meditacije, hodajuce meditacije - nešto nalik meditaciji u zenu. Ti ne možeš sjediti dvadeset i cetiri sala - noge trebaju kretnju, krv cirkulaciju - stoga i u zenu i u sufija se meditira nekoliko sati sjedeci, a onda pocinješ meditirati i hodajuci. No, meditacija se nastavlja, hodajuci ili sjedeci. Unutarnje kolanje ostaje isto.
Obojica su bili pušaci i htjeli su da pitaju majstora za dozvolu, pa su i odlucili:
“Sigurno ce odbiti, ali mi cemo ga ipak pitati. To ne izgleda kao svetogrde da pušimo u vrtu. Mi necemo pušiti u njegovoj kuci.”
Sljedeceg dana su se ponovo sreli u vrtu. Jedan od njih je bio razljucen jer je ovaj drugi. pušio i reče mu: “Što se dogodilo? Ja sam ga isto pitao ali je on kratko odbio i rekao ne. A ti pušiš? Zar nisi mogao ustrajati u njegovoj naredbi?
On mu rece: “Ali, on je meni rekao “da”!
To je bilo nepravedno i prvi rece: “Ja sada idem da ispitam odmah zašto je meni rekao - ne, a tebi - da.”
Drugi rece: “Sacekaj trenutak. Reci mi što si ga upitao?” On rece: “što sam pitao?
Pitao sam ga jednostavno: “Da li mogu da pušim dok meditiram?” On je rekao “Ne.” i izgledao je vrlo ljut.”
Onaj drugi se: poce smijati govoreci: “Sada ja znam u cemu je stvar. Ja sam pitao:
“Mogu li meditirati dok pušim?” On mi je rekao: “Da”.
Obojica su bili pušaci i htjeli su da pitaju majstora za dozvolu, pa su i odlucili:
“Sigurno ce odbiti, ali mi cemo ga ipak pitati. To ne izgleda kao svetogrde da pušimo u vrtu. Mi necemo pušiti u njegovoj kuci.”
Sljedeceg dana su se ponovo sreli u vrtu. Jedan od njih je bio razljucen jer je ovaj drugi. pušio i reče mu: “Što se dogodilo? Ja sam ga isto pitao ali je on kratko odbio i rekao ne. A ti pušiš? Zar nisi mogao ustrajati u njegovoj naredbi?
On mu rece: “Ali, on je meni rekao “da”!
To je bilo nepravedno i prvi rece: “Ja sada idem da ispitam odmah zašto je meni rekao - ne, a tebi - da.”
Drugi rece: “Sacekaj trenutak. Reci mi što si ga upitao?” On rece: “što sam pitao?
Pitao sam ga jednostavno: “Da li mogu da pušim dok meditiram?” On je rekao “Ne.” i izgledao je vrlo ljut.”
Onaj drugi se: poce smijati govoreci: “Sada ja znam u cemu je stvar. Ja sam pitao:
“Mogu li meditirati dok pušim?” On mi je rekao: “Da”.
Osho: Život ljubav smijeh
Meditacija (prema latinskom meditatio, razmišljanje, udubljivanje, usredotočenje) je duhovna vježba u kojoj meditant svoju pažnju usmjerava prema određenom misaonom sadržaju. Meditacija je izvorno proizišla iz istočne mudrosti, i imala je izričito duhovno značenje. U današnje vrijeme meditacija se sve više predstavlja i koristi kao sredstvo s ciljem odmora i opuštanja.
U istočnim religioznim kulturama osnovni ciljevi meditacije su širenje svijesti, u kojoj dolazi do spoznaje biti stvari. Može biti i praćena raznim vježbama disanja, posebno u hinduizmu i budizmu. U kršćanstvu se od meditacije očekuje oslobađanje čovjeka od ovozemaljskog, što mu omogućava da stvari sagledava sa stajališta vječnosti (sub specie aeternitatis). Prema Tomislavu Ivančiću meditacija je jedan od oblika molitve. U ovom smislu put do Boga obično započinje čitanjem Biblije (lectio) i molitvom naglas (oratio), ili unutarnjim razmatranjem.
Postoji više vrsta meditativnih tehnika. Razlikuju se po tradicionalnoj vjerskoj pozadini, prema namjeni, i po uputama pojedinih učitelja ili iscjelitelja. Tehnike meditacije se mogu podijeliti u dvije kategorije:
- fizički pasivna meditacija, s koncentracijom na samu duhovnu djelatnost
- meditacija u sklopu s nekom fizičkom aktivnošću, koja može biti recitiranje ili disanje
Smatra se da je meditacija onoliko uspješna, koliko je usredotočenost na sadržaj duža i ustrajnija.
Redovita meditacija ima umirujući učinak, te se u alternativnoj medicini preporučuje kao metoda opuštanja. Broj otkucaja srca je usporen, disanje je produbljeno, te je smanjena napetost u mišićima.
Izvor: Wikipedia
U istočnim religioznim kulturama osnovni ciljevi meditacije su širenje svijesti, u kojoj dolazi do spoznaje biti stvari. Može biti i praćena raznim vježbama disanja, posebno u hinduizmu i budizmu. U kršćanstvu se od meditacije očekuje oslobađanje čovjeka od ovozemaljskog, što mu omogućava da stvari sagledava sa stajališta vječnosti (sub specie aeternitatis). Prema Tomislavu Ivančiću meditacija je jedan od oblika molitve. U ovom smislu put do Boga obično započinje čitanjem Biblije (lectio) i molitvom naglas (oratio), ili unutarnjim razmatranjem.
Postoji više vrsta meditativnih tehnika. Razlikuju se po tradicionalnoj vjerskoj pozadini, prema namjeni, i po uputama pojedinih učitelja ili iscjelitelja. Tehnike meditacije se mogu podijeliti u dvije kategorije:
- fizički pasivna meditacija, s koncentracijom na samu duhovnu djelatnost
- meditacija u sklopu s nekom fizičkom aktivnošću, koja može biti recitiranje ili disanje
Smatra se da je meditacija onoliko uspješna, koliko je usredotočenost na sadržaj duža i ustrajnija.
Redovita meditacija ima umirujući učinak, te se u alternativnoj medicini preporučuje kao metoda opuštanja. Broj otkucaja srca je usporen, disanje je produbljeno, te je smanjena napetost u mišićima.
Izvor: Wikipedia
|
|
|
